Grb plemićke porodice Mirković |
Miroslav Granić - BLASONE GENEALOGICO M. L. Ruića iz 1784. godine (Pag, 2011).
(Desno na slici: Grb plemićke porodice Mirković na nadvratniku u ulici I. Mirkovića br. 4).
Ovaj tekst nije povijesni pregled ugledne paške plemićke obitelji. On ne bi mogao obuhvatiti sve važne segmente, niti dati nešto novo u tom dijelu. O povijesti obitelji Mirković više možete pročitati u knjizi koju je napisao sam član te plemićke loze profesor Karlo Dragutin Pl. Mirković - "Paška plemićka obitelj Mirković" objavljene u Rijeci 2013. Iz samog uvoda knjige proizlazi osjećaj njihove pripadnosti ovom gradu, pokazuje to i navod o povodu izdavanja knjige: "Naime ove godine, 2013., Pag slavi petsto sedamdesetu godišnjicu svog postojanja". Mirkovići su ostavili duboki trag u paškoj ali i hrvatskoj povijest čime se danas često hvalimo.
Pag kao grad odužio im se ukipljenjem dva dijela umjetnika Ivana Mirkovića od kojih jedan visoko diže i zamahuje "macom" ispod koje bi se mnogi trebali naći, a drugi "obrazovani" molećivo i nemoćno gleda, rukom držeći knjigu, prema našoj najsvetijoj zbornoj crkvi i to će činiti još dugo...
Da se podsjetimo...
MEMORIJALNA GALERIJA MIRKOVIĆ (Pag,1976.)
¨"Kipar Ivan Mirković poklonio je svom rodnom gradu dio njegovog stvaralaštva kao odraz ljubavi umjetnika prema svom rodnom gradu, Općina Pag OBAVEZALA SE poklonjena djela izložiti kao stalnu memorijalnu galeriju u njegovoj rodnoj kući. Do otvaranja ovog memorijala doći će VJEROJATNO U TOKU IDUĆE GODINE !!!!!
Vrijedno je naglasiti i istaknuti u prvom redu donaciju samog autora koja je u našoj sredini dosta rijedak događaj, Autor ustupa zbirku svojih djela, zgradu i prostor za memorijal, koji će za grad Pag, kao jaki turistički centar, biti značajan kulturni dobitak. Uz bogatstvo kulturne baštine prošlih vremena priključuje se i galerija suvremenog likovnog stvaraoca rodom iz Paga, izložena u ambijentu u kojem je autor izrastao, 1975.g."
MEMORIJALNA GALERIJA MIRKOVIĆ (Pag,1976.)
¨"Kipar Ivan Mirković poklonio je svom rodnom gradu dio njegovog stvaralaštva kao odraz ljubavi umjetnika prema svom rodnom gradu, Općina Pag OBAVEZALA SE poklonjena djela izložiti kao stalnu memorijalnu galeriju u njegovoj rodnoj kući. Do otvaranja ovog memorijala doći će VJEROJATNO U TOKU IDUĆE GODINE !!!!!
Vrijedno je naglasiti i istaknuti u prvom redu donaciju samog autora koja je u našoj sredini dosta rijedak događaj, Autor ustupa zbirku svojih djela, zgradu i prostor za memorijal, koji će za grad Pag, kao jaki turistički centar, biti značajan kulturni dobitak. Uz bogatstvo kulturne baštine prošlih vremena priključuje se i galerija suvremenog likovnog stvaraoca rodom iz Paga, izložena u ambijentu u kojem je autor izrastao, 1975.g."
Uz osjećaj izrazite gorčine pišem ovaj tekst i nemojte mi zamjeriti pokoju... Osjećaji postaju olujno more u vrtlogu kojeg plutaju “bogatstvo povijesne baštine”, "vjerodostojnost", “obećanja”, “obmana”, “licemjerje”, “neznanje”, “interesi”, “nerazumijevanje” itd. Čovjek teško ostane priseban, jer iako odluke donose “odgovorni”, donose ih u ime zajednice - U IME NAS! A TKO ĆE NAS SPASITI OD NAS?
Do stvaranja gore obećanog memorijala očito nikada neće doći a Mirkovići mogu biti sretni da još uvijek imaju dva kipa i svoj "spomen" u nazivu ulice u Pagu i da se iz cijelog navedenog teksta ipak ostvaruje segment u riječi - “turistički”. Tako ćemo umjesto “zgrade i prostor za memorijal i muzej” dobiti "bogati turistički apartmanski” prostor i to poduzetnih Mađara.
Palača Mirković - kulturno dobro Republike Hrvatske
![]() |
Sl.1 Portal Mirkovićeve palače |
Budući vlasnik, nadam se da će prepoznati i poštovati to da je kupilo - “bogatstvo kulturne baštine prošlih vremena ”, kao i da će “institucije” odraditi odgovorno svoj posao. Mi to “bogatstvo kulturne baštine prošlih vremena ” nismo prepoznali niti znali valorizirali.
U ulici Ivana Mirkovića br. 3 nalazi se “Mirkovićeva palača" ("Mirkovića dvor" - naziv koristi E. Hilje op.a.) izgrađena u 15. st. u renesansnom stilu. Iako sama palača nije u potpunosti istražena smatra se kako je prvotno pripadala staroj plemićkoj obitelji Mišolić koju su kasnije baštinili Mirkovići. Samo zdanje u ruševnom je stanju ali ipak u njenom prostoru nalazi se, nekoliko relativno dobro očuvanih, lijepih i vrijednih elemenata profane arhitekture.
U “Mirkovićevu palaču” ulazi se kroz jedan jednostavan gotički portal (slike 1). E. Hilje smatra da su portal i kruna (slike 3) doneseni iz Staroga Grada.
U dvorištu je sačuvana kruna cisterne s grbom obitelji Mišolić iznad bunara izvorske vode što upućuje da je vjerojatno bio dio ovećeg dvorišnog prostora (slike 3).
Tu je i jedan lijepi polukružni renesansni portal ukrašen čitavim repertoarom dekorativnih elemenata (slike 4 i 5). Taj portal dio je kolnog prolaza na sjevernu stranu, na ulicu N. Valentića. Prema riječima starije gospođe Mare Potočnjak koja stanuje na broju 16. u istoimenoj ulici, ulaz je bio upravo na toj kući. Prema njenom navodu ulaz je vremenom pregrađen i smanjen na mjestu današnjeg ulaza u kuću. Pod prizemlja kuće popločan je starim dotrajalim i ispucanim kamenim pločama. I na toj strani kuće br. 16, nalazi se na pročelju kuće grb Mirkovića (slika 2).
.
U “Mirkovićevu palaču” ulazi se kroz jedan jednostavan gotički portal (slike 1). E. Hilje smatra da su portal i kruna (slike 3) doneseni iz Staroga Grada.
Sl. 3 Kruna cisterne s grbom obitelji Mišolić |
Sl 2 Grb plemićke porodice Mirković sa pročelja zgrade br. 16 u ulici N.Valentića |
Sl. 4 Renesansni portal |
Sl.5 Renesansni portal - detalj |
Unutrašnje dvorište krase i dva grba, jedan je stariji, napuknuti, grb porodice Mirković vjerojatno s početka 15. stoljeća (slika 6). Drugi grb, raščetvoreni štit s gotičkim užetom u ovalu pripadao je mletačkom patriciju Knezu Marinu Lando, paškom knezu od 1477.-1479. godine. Vjerojatno su Mirkovići postavili njegov grb kao znak zahvalnosti (slika 7).
Sl.6 Grb porodice Mirković |
Sl.7 Grb Marina Landa |
Prema navodima M. Sabljara (1852.) i G. Szabe (1933.) "Pred kućom Mirkovića" nalazi se jedna kamena ploča sa rimskim natpisom. To je ujedno i najstariji antički natpis u gradu Pagu, također se smatra da je "odnekuda donesena". O tome ću pisati u sljedećem tekstu.
Neka zapažanja
U ulici N. Valentića br. 8 (slika 8) nalazi se vrlo zanimljiv kućni ulaz koji je vjerojatno u jednom povijesnom razdoblju pripadao samoj palači. Za uočiti je razliku od renesansnih portala na drugim zdanjima profane arhitekture gdje su dijelovi nadvratne grede portala često bogato dekorirani, ukrašeni grbom ili natpisom i sl. Također, takvi portali rađeni su na način da su nosači nadvratne grede kao i sama greda izrađeni od jednog cjelovitog kamenog bloka.
U ovom slučaju vidimo da su bočne grede nadvratnog nosača izrađene od više nejednakih kamenih blokova od kojih su neki i izrazito veliki, čak megalitski. Za zamijetiti je kako nadvratna greda nije širinom usklađena sa nosačima. Postoji i sličnost u načinu obrade kamenih blokova sa gotičkim portalom na glavnom ulazu palače (slika 1). Za pretpostaviti je da su ti kameni blokovi također odnekuda doneseni vjerojatno sukladno pretpostavci koju je iznio E. Hilje, koja se odnosi na "glavni portal" - kako kameni gotički portal potiče iz Staroga Grada.
Odmah pored ovog ulaza sa desne strane nalazi se lijepi mali renesansni uglati prozor (slika 9) koji ima obrub od venecijanskih zubaca. Venecijanski zubac tipičan je ukrasni element kojeg nalazimo na više mjesta u gradu na obrubima prozorskih otvora i ulaza.
Neka zapažanja
Sl. 8 Ulaz u Mirkovićevu palaču iz ulice N. Valentića |
U ovom slučaju vidimo da su bočne grede nadvratnog nosača izrađene od više nejednakih kamenih blokova od kojih su neki i izrazito veliki, čak megalitski. Za zamijetiti je kako nadvratna greda nije širinom usklađena sa nosačima. Postoji i sličnost u načinu obrade kamenih blokova sa gotičkim portalom na glavnom ulazu palače (slika 1). Za pretpostaviti je da su ti kameni blokovi također odnekuda doneseni vjerojatno sukladno pretpostavci koju je iznio E. Hilje, koja se odnosi na "glavni portal" - kako kameni gotički portal potiče iz Staroga Grada.
Sl. 9 Renesansni prozor |
Odmah pored ovog ulaza sa desne strane nalazi se lijepi mali renesansni uglati prozor (slika 9) koji ima obrub od venecijanskih zubaca. Venecijanski zubac tipičan je ukrasni element kojeg nalazimo na više mjesta u gradu na obrubima prozorskih otvora i ulaza.
Na pročeljima kuća 1-3 i kući br. 5 u ulici Ivana Mirkovića ne nalazim grbove. Autor ne spominje grb u unutrašnjosti palače (Slika 6), nalazi se na zidu koji vjerojatno gleda na unutrašnje dvorište.
Grb u ulici N. Valentića 16. (Slika 2) još uvijek je tamo iako se čini dosta oštećen. Pretpostavljam da pripada periodu kada je car Rudolf II. (1576.-1608.) dodijelio novi grb plemićkoj obitelji Mirković.
Sl. 10 Grb Mirkovića, I Mirkovića br. 4 |
Grb plemićke porodice Mirković ima više varijanti, karakterizira ga ovalni štit na kojem je polumjesec okrenut prema gore. Nadvisuju ga dvije osmero-krake ili šestero-krake zvijezde. Kasnije se javlja još niz detalja kao npr. udesno okrenuti isukani mač. O tome opširnije u knjizi: Miroslav Granić - BLASONE GENERALICO M. L. Ruića iz 1784. godine (Pag, 2011).
Sl. 11 Grb Mirkovića, Jadrulićeva 4 |
Sl.12 Grb Mirkovića, Kralja Tomislava 20 |
Dodatak - Nekoliko fotografija i navoda iz knjige Karla Dragutina Pl. Mirkovića - "Paška plemićka obitelj Mirković":
1928. U Pagu Mirkovići grade tvornicu "Braća Mirković" proizvodi se vino Vermouth i koncentrat rajčice.
Brod "Lucija"kupljen od obitelji Mirković 1924.
"Savezničkim zračnim napadom koncem Drugog svjetskog rata na grad Pag uništena je brodica "Lucija", također je uništena tvornica te oštećena stambena zgrada."
Potomci te drevne paške plemićke loze danas više na žive u Pagu. Ove kuće i grbovi ostale su danas jedini znamen prisutnosti nekadašnje paške plemićke obitelji Mirković.
REFERENCE:
Don Blaž Karavanić - Građa za povijest grada i otoka Paga (Zadar, 2006.)
Emil Hilje - Spomenici srednjovjekovnog graditeljstva na Pagu, (Zadar, 1999.)
Karlo Dragutin Pl. Mirković - "Paška plemićka obitelj Mirković", (Rijeka, 2013.)
Miroslav Granić - BLASONE GENALOGICO M. L. Ruića iz 1784. godine (Pag, 2011)
Časopis "Informatica museologica" Vol.7, No 1-2, str. 88, 1976.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pag
Fotografije: © Radivoj Pastorčić (osim slike 1 nepoznatog mi autora)
Zahvaljujem gospodinu M. Graniću na korisnim informacijama.