Završavajući listanje po prošlosti našeg Paga (Starigada) otvara mi stranice na kojima se ocrtavaju teške godine borbe za opstanak i konačno uništenje grada zvanog „Pagus“ (Starigrad). Ime istoimenog grada vremenom prevladava kao ime cijelog otoka. Stari grad Pag bio je smješten na strateški lošem položaju što je dodatno pogodovalo neprijatelju, vjerujem da je za njegovu poziciju bio presudan izvor pitke vode, solane i blizina luke Košljun. Prema nekim dokumentima koje sam pronašao navodi se kako („organizirana“) proizvodnja paške soli datira iz XIII stoljeća. Mada tradicija proizvodnje soli najvjerojatnije potječe iz doba prvog naseljavanja na ovim područjima. Da je sol i način njene proizvodnje prisutan i ranije zorno nam predočuje bura kao prirodni solar, proizvođač soli putem posolice po kojoj je Pag specifičan. Čovjek je promatrajući te "prirodne pojave" mogao spoznati način proizvodnje bijelog zlata. Sol je ostavila duboke tragove u povijesti kako civilizacije uopće tako i našega otoka. Pag je kasnio sa osamostaljivanjem čime su njegove pozicije bile oslabljene. Našao se u nemilosti okružen teritorijalnim težnjama Raba, agresivnog susjeda Zadra i apetita „trgovačke“ Venecije. Nedovoljno osnažen Pag, imajući u rukama „Bijelo zlato“ u takvom okruženju ispisuje krvave stranice svoje povijesti. Kao rijetko gdje danas na području Starogagrada imamo razrušeni srednjovjekovni grad u temeljima. Danas kad je „Bijelo zlato“ izbubilo svoj davni sjaj, na ruševinam te borbe ostalo je „povijesno zlato“ koje čeka pogodan trenutak i razinu ljudske svijesti da zablista u svom pravom sjaju odajući počast tim hrabrim paškim borcima za nezavisnost i slobodu.
STARI GRAD PAG
Završavajući listanje po prošlosti našeg Paga (Starigada) otvara mi stranice na kojima se ocrtavaju teške godine borbe za opstanak i konačno uništenje grada zvanog „Pagus“ (Starigrad). Ime istoimenog grada vremenom prevladava kao ime cijelog otoka. Stari grad Pag bio je smješten na strateški lošem položaju što je dodatno pogodovalo neprijatelju, vjerujem da je za njegovu poziciju bio presudan izvor pitke vode, solane i blizina luke Košljun. Prema nekim dokumentima koje sam pronašao navodi se kako („organizirana“) proizvodnja paške soli datira iz XIII stoljeća. Mada tradicija proizvodnje soli najvjerojatnije potječe iz doba prvog naseljavanja na ovim područjima. Da je sol i način njene proizvodnje prisutan i ranije zorno nam predočuje bura kao prirodni solar, proizvođač soli putem posolice po kojoj je Pag specifičan. Čovjek je promatrajući te "prirodne pojave" mogao spoznati način proizvodnje bijelog zlata. Sol je ostavila duboke tragove u povijesti kako civilizacije uopće tako i našega otoka. Pag je kasnio sa osamostaljivanjem čime su njegove pozicije bile oslabljene. Našao se u nemilosti okružen teritorijalnim težnjama Raba, agresivnog susjeda Zadra i apetita „trgovačke“ Venecije. Nedovoljno osnažen Pag, imajući u rukama „Bijelo zlato“ u takvom okruženju ispisuje krvave stranice svoje povijesti. Kao rijetko gdje danas na području Starogagrada imamo razrušeni srednjovjekovni grad u temeljima. Danas kad je „Bijelo zlato“ izbubilo svoj davni sjaj, na ruševinam te borbe ostalo je „povijesno zlato“ koje čeka pogodan trenutak i razinu ljudske svijesti da zablista u svom pravom sjaju odajući počast tim hrabrim paškim borcima za nezavisnost i slobodu.
