Nakon nekoliko sati provedenih u bespućima interneta, uz zdušnu pomoć umjetne inteligencije, donosim vam priču o jednom od najsuptilnijih nalaza – fosilnom otisku morske cvjetnice iz razdoblja eocena (starosti oko 45 milijuna godina).
Više od običnog kamena
Promatrajući ove fotografije, lako je pasti u iskušenje i u pravilnim linijama tražiti oklop kakvog drevnog raka ili obrise iščezlih trilobita. No, istina je još fascinantnija. Ovaj tanak, smeđkasti film na površini vapnenca zapravo je karbonizirani ostatak lista morske trave.
Dok su numuliti, čije kružne ljušture dominiraju paški kamenjarom, bili stanovnici morskog dna, ova biljka bila je graditelj cijelog tadašnjeg ekosustava.
Livade pod toplim suncem eocena
Ovaj nalaz nam izravno "čita" prošlost:
Arhitektura lista: Paralelne linije koje vidite su žile (nervatura) biljke. One svjedoče o mekoći i savitljivosti koja je preživjela pritisak tona sedimenta i proces okamenjivanja.
Pluća oceana: Na mjestu gdje danas stoji suhi krš, nekada su se prostirale beskrajne podvodne livade morskih cvjetnica. One su proizvodile kisik, smirivale valove drevnog oceana Tetis i pružale zaklon numulitima i drugim sitnim bićima.
Svjedok svjetlosti: Morska trava ne raste u mraku dubina. Ovaj fosil nam jamči da je more na ovom dijelu Paga tada bilo plitko, toplo i kristalno prozirno.
Zašto je ovaj nalaz dragocjen?
U svijetu paleontologije, ljušture i kosti su uobičajeni nalazi. No, sačuvati nešto tako krhko poput biljnog lista u tvrdom vapnencu pravi je raritet. To je trijumf mekoće nad čvrstoćom stijene – krhki podsjetnik na vrijeme kada je Pag bio tropski podvodni raj.
Kratki info:
Lokacija: Otok Pag, istočni obronci Ravne
Starost: cca 45.000.000 godina (Eocen)
Vrsta: Morska cvjetnica (vjerojatno rod Cymodocea ili Thalassodendron)
