Danas na Moru otoka (Aralsko more prevedeno na hrvatski jezik znači „ More otoka“)… sutra možda na vašem otoku. Homo cirkcus s predstavom “Dajte mater ditetu”.
Aralsko jezero (zbog svoje veličine, velikog broja otoka i obilja života u njemu nazivali i Aralsko more) sa površinom od 68.000 kvadratnih kilometara (cca veličina Irske) nekada je bilo četvrto po veličini na planetu a NESTALO je zahvaljujući ponajviše čovjeku. Nestajanje Aralskog jezera počelo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je Sovjetski Savez preusmjerio rijeke koje su ga snabdijevale vodom (Amu Darya i Sir Darja) radi navodnjavanja plantaža pamuka. Presušivanje jezera dovelo je do brojnih ekoloških i ekonomskih problema u samom jezeru i okolnom području. Promjene se očituju u sve hladnijim zimama i sve toplijim ljetima jer je jezero veličine Irske, dok je postojalo, bilo glavni klimatski modifikator između hladnih sibirskih vjetrova i vruće pustinje. Otkako je svedeno na mali dio nekadašnje površine, voda sve brže isparava, vlaga vuče podzemne soli na površinu i nekadašnja oaza nepovratno se pretvara u mrtvu, neplodnu zemlju. Nedavnom posjetom Aralskom jezeru glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon ostao je, kako kaže, šokiran "jednom od najvećih ekoloških katastrofa našeg doba". "Ovo je znak da moramo pod hitno poduzeti potrebne akcije za spašavanje Zemljinih prirodnih resursa. Ostao sam duboko dirnut, potresen, tužan spoznajom da je jedno tako moćno i veliko more samo nestalo", rekao je Ban tijekom svoga posjeta, "Ovo je živo svjedočanstvo što se događa kad zanemarujemo okoliš i uludo trošimo svoje prirodne resurse. Okolišem moramo puno bolje upravljati jer naša je dužnost planet Zemlju ostaviti generacijama koje dolaze nakon nas kako bi one mogle živjeti u boljem svijetu".