Lipo vrime izmamilo je šetače u prirodu. Blagodati naše „škrte“ prirode naucili su obilato koristiti i vikendaši. Na pristupačnim mistima covik više i ne more nać šparogu nego se za nju triba trmendo nahodit. To i ni tako loše jer smo izašli iz zime pofaldani zalihama masnog tkiva pa tako ni svako zlo za zlo. Pomalo mi je jedino zlo kad ispred sebe vidim vikendaše raspoređene u strijelce kako brstiju šparoge. Idilu i mir prirode pomilovane prolitnjim suncem para dozivanje "cuceka" ki pušteni na slobodu skaceju okolo puni veseja. Tek smo izašli iz zimske predstave „nidi nikoga“ i teško se naviknut na carataniju. Trudim se da mi ne pade napamet kako im mi ki živemo vode celu godinu financiramo „hladne pogone“ komunalnog, nerentabilnu infrastruktu struje, vode, kanalizacije, ceste, javnu rasjetu... Ma neka, neka judi uživaju kad moreju. Sa gorkim okusom u ustima odlazim na drugu bandu verujuć da će taj okus zaminit lipišim gorkim okusom šparoge za viceru. Nešto o Šparogi...
U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta šparoge s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, gdje je uzgajana još od antičkog doba. Egipćani su divlju šparogu, koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili bogovima na dar, a u grobnicama faraona pronađene slike šparoga. Grci su brali divlje šparoge, a kao i Rimljani, vjerovali su da ima ljekovita svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekta i zubobolje. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su ju i zamrznuti: nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njene izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremili za velika slavlja.
Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afrodizijačko djelovanje, te ga u 16-stoljetnom ljubavnom priručniku spominju kao stimulans za ljubavne želje. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.
Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost i njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni tlak i ojačava oslabljene kapilare. Sadrže i glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.
