Kula Skrivanat (Scrivanto) jedina je postojeća od devet kula fortifikacijske strukture grada Pag. Ima obilježje renesansnog bastiona polukružne osnove, sagrađena je sredinom 15. stoljeća i sačuvana je u svom izvornom obliku.
U svijesti srednjovjekovnog čovjeka pojam grada odnosio se na utvrđeno naselje jakom fortifikacijskom strukturom koje je bila preduvjet za osiguravanje egzistencije. Upravo potreba za zidinama utvrđenim naseljem koje Stari Grad Pag nije imao, osim manje utvrđene citadele na brežuljku, bila je povod da se tadašnji stanovnici Staroga Grada Paga odluče na preseljenje naselja na novu lokaciju.
Venecija je prihvatila inicijativu pažana za napuštanje neprikladnog strateškog položaja imajući na umu i svoje interese u zaštiti gospodarskog potencijala koji joj je donosio znatne prihode kroz proizvodnju i trgovinu soli. U to vrijeme paške solane bile su najveće na Jadranu i za Veneciju imale značaj poput današnjih naftnih polja na Bliskom istoku.
Mletački Senat dozvoljava gradnju novog grada i donosi odluku u Veneciji 2. ožujka 1442. godine koju potvrđuje mletači dužd Francesko Foscali.
U toj odluci upućenoj tadašnjem paškom knezu Pietru Falieru između ostalog stoji:
”Potaknuti molbom naših Pažana, smatrajući da današnji Pag nije smješten na mjestu utvrđenom i sigurnom, pa se čak ne može ni utvrditi, odlučili da na drugom, utvrđenijem i sigurnijem mjestu sagrade novi grad…”
Time je došlo do realizacije jednog od najambicioznijih urbanističkih pothvata toga doba na hrvatskoj obali Jadrana.
Novi Pag rađen je planski, urbanističkim rješenjem s geometrijskim rasterom po principu “riblje kosti” tipski poznate na Jadranu u srednjem vijeku. Osnova su dvije glavne ulice postavljen u obliku latinskog križa i zime dijele grad na četiri dijela.
Novi grad ima karakteristike pučkog grada (približno 80% stanovništva činili su pučani). Zidine su grad praktički pretvorile u jednu zajedničku kuću. Realizacija je bila ubrzana i zbog geopolitičkih događaja a osobito zbog sve veće opasnosti od prodora Turaka.
Odlučujuću ulogu u konačnom definiranju projekta novoga grada imala je Venecija (Mletačka republika) pod čijom vlašću je bio i otok Pag, kao najveći investitor izdvajala je 300 zlatnih dukata godišnje. Povijesni izvori navode pored ostalih graditelja značajnu ulogu Jurja Dalmatinca koji krajem četrdesetih godina 15. stoljeća preuzima nadzor nad gradnjom sjeveroistočnog trakta zidina i kule Skrivanat koji uz pomoć svojih učenika i suradnika.
Na ulazu u kulu Skrivanat sa lijeve strane nalazi se ploča sa grbom i natpisom knezu Toma Zorziju (Thomas Georgio 1466. - 1469.) u povodu dovršenja izgradnje zidina natpis glasi:
POGODOVANJEM SRETNE SUDBINE TOMA ZORZI, KNEZ OVDJE JE TEMELJE GRADSKIH ZIDINA UDARIO I ZNAMEN SVOJ POSTAVIO DA NADVLADAJU NADOLAZEĆE GODINE 1468. 25. SIJEČNJA.
(Ploča se nije izvorno nalazila na ovom mjestu, ovdje je postavljen naknadno, ispod ploče sa grbom i natpisom Tomi Zorziju, na podu, nalazi se jedini rimski natpis u gradu Pagu).
Kula Skrivanat dovršena je 1470. krajem 18. stoljeća u njoj je nadograđen stan pisara za sol “Scrivant de sale” u kojoj je boravio.
Preseljenje stanovništva iz Staroga grada uslijedilo je 28. rujna 1474. za vrijeme kneza Franciska Bemba. Time je uslijedilo mirnije razdoblje u životu paške komune. Izuzetan trud pažana rezultirao je jedinstvenim spomenikom dalmatinskog graditeljstva kamenim gradom sagrađenim iz temelja u roku od približno 30 godina što je rijedak slučaj i u europskim okvirima toga doba.
Nova vremena donijela su i nove promjene. Način ratovanja se mijenja a novi upravitelji otokom nakon pada Mletačke republike 1797. godine imaju svoje planove.
Do početaka rušenja zidina dolazi u vrijeme francuske uprave u vremenu između 1806. - 1814, a nastavlja se pod Austrijskom upravom.
Sredinom 19. stoljeća točnije 1854. godine otpočelo je rušenje zidina od vrata na Uhlincu do kule Skrivanat a tim kamenjem nasipana je obala prema luci sv. Nikole. Srećom, rušenje zidina zaustavljeno je pred samom kulom Skrivanat.
Tadašnja ustanova za zaštitu spomenika poticala je uklanjanje stare fortifikacijske strukture koje je smatrala nepotrebnim i nezdravim.
Pored navedenog motiv je bio i dobivanje građevinskog prostora na rubu grada uz more. Na tom nasutom djelu obale nakon pedesetak godina podignuto je nekoliko zgrada između ostalih zgrada Lučke kapetanije 1853. i pored nje izdužena katnica obitelji Budak podignuta 1891.
Na mjestu današnje kule Skrivanat pokrainska uprava (druga Austrijska uprava početak 20.st.) odobrila je gradnju uredske zgrade. Tome se usprotivio konzervator F. Bulić (Don Frane Bulić, ugledni hrvatski arheolog, povjesničar, konzervator starina i povjesničar umjetnosti) i Pokrajinski konzervatorski ured u Splitu nakon trogodišnje borbe institucija ali najviše zbog novonastalih ratnih okolnosti do rušenja kule Skrivanat nije došlo.
Kao i većina takvih prostora pripadala je državi kao i u našem slučaju. Dana 11. veljače 2019. u gradskoj vijećnici Grada Paga održano je svečano potpisivanje Ugovora između Grada Paga i Ministarstva državne imovine o ustupanju na uporabu dvije nekretnine - tvrđave Fortica i kule Skrivanat te je Grad Pag stekao pravo upravljanja sa dva izuzetno vrijedna kulturna spomenika.
Radivoj Pastorčić (Napisano za potrebe manifestacije "Noć tvrđava" 2024.)
Literatura:
Dinko M. Milas - Povijesna jezgra Grada Paga - Provedbeni urbanistički plan, Pag 2017.
Igor Fisković - Urbanizam Paga u svojem vremenu i prostoru, Pag 2017.
M. Granić - Bilješke iz povijesti topografije Staroga Grada na Pagu, Zadar 2005.
Zbornik radova - Pag u prošlosti i sadašnjost, Pag 2017.
NOĆ TVRĐAVA, Pag 10.05.2024 - Tvrđava Skrivanat
Ukratko o projektu:
Noć Tvrđava dio je Europskog projekta (FORTITUDE) European Fortress Summer manifestacije koja je započela 2018. godine. Manifestacija “Noć tvrđava” povezuje i promovira događanja na utvrđenim fortifikacijskim spomenicima diljem Europe. U organizaciju manifestacije uključena su međunarodna udruženja EFFORTS i FORTE CULTURA.
Osnovni cilj manifestacije je poboljšati kulturno-turističku ponudu u gradovima s utvrđenom baštinom u Europi te podići svijest o potencijalu i važnosti valorizacije kulturne baštine kao generatora razvoja kulturnog turizma.
Grad Pag kao srednjovjekovni utvrđeni grad ispunjava uvjete da bude dio ove manifestacije. Pored edukativnog značaja namjera nam je razvoj turističke ponude u vidu storytelling i sličnih aktualnih trendova turističke ponude.
Datum održavanja manifestacije 10. svibnja bio bi ujedno i uvod u niz događanja koje bi se tijekom predsezone i sezone trebali odvijati u ovom impozantnom ambijentu.
