SENZACIONALNO!!!

Nakon više od desetljeća čekanja odgovora struke kojeg nema iz "razumljivih razloga", tvrdim da u Gradu Pagu postoje naj poligonalniji kameni megaliti antičke provenijencije na prostoru Hrvatske pa i šire!!! 

Megaliti su dio antičke građevine građene sofisticiranom poligonalnom gradnjom, bez morta, na koju su se u kasnijem periodu nadogradili magazini soli. 

Vi, koji ni nakon pola stoljeća bezuspješnih sustavnih istraživanja ne možete sa sigurnošću reći gdje se nalazi antička, predrimska CISSA poslušajte nijemi svjedok vremena - kamen... a ja ću smjelo izreći:

To je ta ANTIČKA CISSA!

Ako nisam u pravu - dokažite suprotno. 

Dođite, vidite i pobijedite!

PAG:
PAG:

Asclepiusov hram u Lissosu na Kreti:

Mikena:

Varvaria - Hrvatska:

Dolina Kraljeva - Egipat:

Alatri (Etrušćanski) - Italija:

Daorson - BiH:

Itd...

"Šta će reći historija? Historija će, gospodine, lagati kao i obično."
George Bernard Shaw

Kamen ne laže!









Osvrt na tekst pod nazivom - "BELA IV I KRALJEVSKI GRAD" (ISKONSKI PAG - blog.dnevnik.hr)

Dragi Branimire, 
izuzetna mi je zadovoljstvo što si našao za shodno osvrnuti se na moje pisanje kako na blogu tako i na fejsu... cilj je postignut! 

Osim što si me zlobno prozvao odaslanom otrovnom strelicom zorno si pokazao da ne dosižeš. Mada tvoj tekst nije vrijedan osvrta, zbog tebe i tebi sličnih, red je da ti odgovorim. 

Prvo bi ti predložio da ga ponovno pročitaš i možda kroz tu prizmu samodopadnosti probije tračak spoznaje napisanih gluposti.

Lijepo je da te je ponukalo da ponovno uzmeš knjige u ruke poput Klaića, Šišića, Suića i ostale eminentne povjesničare i pročitaš nešto o povijesti pa barem to bili i samo naslovi knjiga, a ne copy-paste-a sa interneta. 

Odao si mi veliku čast dovodeći me u tako eminentno društvo uvaženih znanstvenika ali dragi Branimire ja tamo ne pripadam. Ja sam slobodni istraživač bez nadnice i ne robujem dogmama. 
Ja ne pišem povijest i nepismen sam... i ne daj bog - pismen poput tebe. 
Moja namjera nije bila dokazivanje vjerodostojnosti "Bule". Pišem svoja promišljanja koju na tragu nekolicine znanstvenika (T. Smičiklas i dr.). Ne promišljam i ne pišem dodvoravanjem, lokal patriotizmom, političkim interesima, natjecanjima čiji je veći... ili stariji (Grad) niti nadničarenjem. 

Malo si se zapleo u svom (osvrtu) tekstu što ne čudi s obzirom na doseg. 
Čemu dilema kada Branimir Maričević lijepo piše: 
"KADA BI SE TREBAO SLAVITI Dan grada Paga posvetio SAM dva posta na blogu pa neću ulaziti u daljnju prepisku oko toga, ali neću više ni biti u zabludi da Radivoj piše neutemeljene povijesne podatke koji nisu provjereni." 
Predhodno, iz svog dugogodišnjeg samoljubivog iskustva, zaključuješ: 
"Evo kako povjesničari mogu zakomplicirati stvari i kako tvrdnja u MOJEM prvom postu „ da povijest nije nikada kazala istinu do kraja“, DOLAZI NA SVOJE."
Pametnom dosta...
Branimire dragi niti ti niti ja nećemo određivati kada će se slaviti dan grada. Pa do nedavno si slavio 5. aprila (1945.). Tada ti Bula ni padala napamet.
Važno je da si ti Branimire Maričeviću siguran u svom poznavanju povijesti i pri tome ostani, jer ako budeš malo dalje čitao "u zanosu" napisane knjige i znanstvene radove velikih imena poput M. Suića, imati ćeš posla na pretek. Počni od toga da je M. Suić tvrdio da je antička Cissa bila na području Istre itd.
Tvoj blog mi nije vrijedan preostalog vida i ne čitam ga osim kada mi ukažu na budalaštine i osobno prozivanje. Samo da te upozorim da sam nedavno na Google-u tražio sliku LUMACE i dobio sliku sa tvog bloga gdje tvrdiš da "LUMACA" dolazi od talijanskog naziva za puža!!!!
LUX LUMINE!
Moje mišljenje je promišljanje slobodnog stila uz dozu sarkazma...  

Pročitaj i tekst pod nazivom TA BULA RAZA:
Danas slavimo dan Grada Paga potomka Starog Grada Paga. Potomak je nasta od tragično stradalog oca „Starog grada“ i matere Venecije koja je preuzela skrbništvo nad njim. Inače zna se da je potomak (sadašnji Pag) rojen i blagoslovljen postavljanjem kamena temeljca dana 18.05.1443. Dan postavljanja kamena temeljca bio bi i logičan rođendan ali ni tako. Nasljednicima je izgledalo da njegov rođendan nema neku vridnost i ne dosiže dovoljno u povijest. Mater mu nisu volili pa su stili da mu daju obilježje nečeg ocevog. Kumovanjem odlučiše da njegov dan bude dan kada je njegov tragično stradali otac dobio toliko željenu povelju o slobodi. Kada se uzimaju događaji iz povjesti oca a prenose na sina mora da su bili jako vridni bremena koje će sin nositi. Prisjetimo se povjesti:
Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV biža je pred Tatarima. Biža je po dalmatinskoj obali sklanjajući se u gradove tražeći spas. Spasili su ga Pažani u bici koja se vodila negdi blizu Paga a u kojoj su pažani imali velike žrtve. Kraljevi, kad im se radilo o guzici bili su izdašni u obećanjima i darovnicama. Dana 30.03.1244. godine dodjeljuje Pagu (tadašnjem Starom Gradu) povelju (BULU) kojom Pag postaje slobodni kraljevski grad. SAMO TRI MISECA potli Bela
da bi se libera borbe s Venecijom daruje joj ove krajeve zajedno s Pagom. Pag ponovno gubi slobodu i biva podjeljen (otok) između Zadra i Raba. Pažanima je preostalo... kako bilježi Ruić... jedino da se uvuku među svoje zidine kao zmija sa žalcem punim otrova koja čeka da ujede čim je netko dotakne...
TRI MISECA SLOBODNOG KRALJEVSKOG GRADA!!!!
Tu ćeš isto naći još "materijala" za "kritički osvrt". Izuzetno mi je drago da si ispunio cilj... čitaj, čitaj i uči...
Činjenica da ljudi ne uče na greškama povijesti - najvažnija pouka povijesti. (A. Huxley)
Srdačno, Radivoj Pastorčić


Dodatak:

Miro Granić - Srednjovjekovni Pag (Povijesni pregled i topografija) 2011. navodi:
"Osim ove isprave (o postavljanju kamena temeljca, op.a.) Pažani svoj monumentum perenne osnutka grada u epigrafičkom spomeniku. Tada je na istom mjestu, sjeveroistočnoj kuli, postavljen spomen-natpis s grbom kneza Faliera, danas u zbirci lapida u crkvi sv. Jurja u Pagu, jednostavna izričaja: "Petro Faletro comite coepta fvit verbs 1443". Razumljiv svakom poznavatelju i osnova latinskog, tog esperanta srednjeg vijeka, pa će natpis reći: "Za kneza Petra Faliera zasnovan bijaše grad 1443." KOLIKO SE GRADOVA MOŽE PODIČITI RODNIM LISTOM U PISMENU JAVNE ISPRAVE I POTOM U KAMENU OVJEKOVJEČENA SPOMENA ISTOG!"

Pag Arhivsko Gradivo

Digitalni arhiv pod nazivom “Paško Arhivsko Gradivo” (arhiv - kasnolat. archivum: pismohrana) je privatna ili javna zbirka dokumenata koje prikuplja, čuva i priprema za uporabu arhivskogo gradivo.


Pod arhivskim gradivom smatramo različite dokumente, isprave, spise, knjige i dr. nastale djelovanjem pravnih i fizičkih osoba, javnih ili privatnih ustanova, bez obzira na način na koji je gradivo reproducirano, tako da to obuhvaća pisane, tiskane, crtane ili na koji drugi način umnožene dokumente (npr. mikrofilm, fotografija i sl.).

Arhivska digitalna građa dostupna je kao važan izvor za poznavanje i proučavanje lokalne povijesti. Digitaliziranjem dokumenata i javnom objavom putem novih medija to nadasve vrijedno gradivo
postaje dostupno korisnicima - povjesničarima, sociolozima, etnolozima itd, ali i svima onima koje zanima prošlost otoka Paga.

U vremenu u kojem živimo ovo je (zasad, dok se ne stvore bolji uvjeti) prikladan način da sačuvamo i prenesemo kulturnu baštinu koju smo baštinili od naših predaka kao zalog za buduća pokoljenja.

Radivoj Pastorčić (20. ožujka 2021.)