U Arheološkoj karti otoka Paga - I. Oštarića i A. Kurilić izdanoj 2013. gradina Gradac naznačena je kao prapovijesna gradina, opširno opisanih zidina, podzida i mogućih nastambi. Međutim ono važno, a to su arheološki nalazi keramike koji bi mogli pomoći dataciji ali i upućivati na važnost tog gradinskog naselja zastupljeni su samo u kratkom citatu Š. Batovića: "... jedan ulomak grčke keramike premazan crnim firnisom..." (1973. 109) i autorovoj fotografiji nekoliko ulomaka, fragmenata prapovijesne keramike.
Ostao sam pomalo zatečen iz razloga što znam da je i sam autor već od prije znao za oveću privatnu zbirku keramike sa gradine Gradac u kojoj ima poprilično helenističke keramike tipa Gnathia. Zašto su autori izostavili taj bitan podatak, ne znam. U tekst o gradini Gradac nije uvršten niti noviji, vrlo važan navod Š. Batovića (za razliku od navedenog iz 1973.) koji govori i o tipu keramike: "...posude vrste Gnathia na Gradcu u Vlašićima..." (REKOGNOSCIRANJE OTOKA PAGA U 1989. GODINI, 1990.)
U navedenoj knjizi autori nisu našli za shodno navesti niti navode iz "Toponimije otoka Paga" 2011. u kojoj S. Čače - ANTIČKI TOPONIMI OTOKA PAGA - IZVORI piše: "Na brdu Gradac, južno od mjesta Smokvica, a zapadno od Vlašića, nalazi se jako gradinsko naselje s obilnim nalazima domaće prapovijesne keramike, ali i helenističke keramike. U pravilu je pojava helenističke keramike pouzdan dokaz da je naselje živjelo i u dosljednim stoljećima stare ere. Po svemu što danas o kasno liburnskoj naseljenosti Paga znamo upravo je Gradac morao biti središte zajednice koja je držala južni dio otoka." Potom zaključuje: "Čini se da bi samo arheološko istraživanje Gradca i njegove okoline moglo pobliže utvrditi kakve su promjene uslijedile tijekom kritičnog perioda definitivne uspostave rimske vlasti. Time bi se donekle olakšalo i rješavanje problema Portunate."
Gradina Gadac ističe se po tome što pruža vrlo vrijedne arheološke nalaze, neprocjenjivi su to segmenti za slaganje mozaika povijesti (ne samo) otoka Paga. Ti nalazi nisu plod znanstvenog, sustavnog i stručnog istraživanja već su dio nalaza aktivnosti znatiželjnih amatera ali očito i "tragača za zlatom" koji redovito detektorima metala obilaze ovu nadasve vrijednu arheološku lokaciju kao i mnoge druge na otoku. U više navrata pokušao sam upozoriti arheologe i lokalnu zajednicu o devastaciji povijesnog blaga koja se učestalo događa na lokalitetu gradine Gradac ali i drugim arheološkim lokalitetima. Nažalost, to je segment koji očito nije prepoznat kao "problem" pa je adekvatna reakcija izostala. Preostaje mi samo da i dalje uporno upozoravam na takvo neprihvatljivo stanje i neprimjeren odnos i nebrigu odgovarajućih institucija.
Iako se već odavno znalo da je Gradac vrijedno arheološko nalazište ono je i do danas ostalo neistraženo, nezaštićeno i na meti sakupljača povijesnog blaga čime se nepovratno devastira.
Već duže vrijeme pratim publikacije o arheološkima istraživanjima na otoku Pagu. Iznenadio me članak na koji sam naišao na portalu academia.edu: Numizmatički nalazi s prapovijesne gradine Gradac kod mjesta Smokvice na otoku Pagu, Mato Ilkić i Pero Kožul, Ražanac, Hrvatska, objavljenom u publikaciji: ZBORNIK RADOVA 8. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ, Rijeka, Hrvatska, 7. listopada 2016.
Pomislio sam kako mi je promakla informacija o tome da se na Gradcu provode arheološka istraživanja ali ubrzo sam iz teksta shvatio da to nije tako.
Ostao sam pomalo zatečen iz razloga što znam da je i sam autor već od prije znao za oveću privatnu zbirku keramike sa gradine Gradac u kojoj ima poprilično helenističke keramike tipa Gnathia. Zašto su autori izostavili taj bitan podatak, ne znam. U tekst o gradini Gradac nije uvršten niti noviji, vrlo važan navod Š. Batovića (za razliku od navedenog iz 1973.) koji govori i o tipu keramike: "...posude vrste Gnathia na Gradcu u Vlašićima..." (REKOGNOSCIRANJE OTOKA PAGA U 1989. GODINI, 1990.)
U navedenoj knjizi autori nisu našli za shodno navesti niti navode iz "Toponimije otoka Paga" 2011. u kojoj S. Čače - ANTIČKI TOPONIMI OTOKA PAGA - IZVORI piše: "Na brdu Gradac, južno od mjesta Smokvica, a zapadno od Vlašića, nalazi se jako gradinsko naselje s obilnim nalazima domaće prapovijesne keramike, ali i helenističke keramike. U pravilu je pojava helenističke keramike pouzdan dokaz da je naselje živjelo i u dosljednim stoljećima stare ere. Po svemu što danas o kasno liburnskoj naseljenosti Paga znamo upravo je Gradac morao biti središte zajednice koja je držala južni dio otoka." Potom zaključuje: "Čini se da bi samo arheološko istraživanje Gradca i njegove okoline moglo pobliže utvrditi kakve su promjene uslijedile tijekom kritičnog perioda definitivne uspostave rimske vlasti. Time bi se donekle olakšalo i rješavanje problema Portunate."
 |
| Keramika sa gradine Gradac - Smokvica |
Već duže vrijeme pratim publikacije o arheološkima istraživanjima na otoku Pagu. Iznenadio me članak na koji sam naišao na portalu academia.edu: Numizmatički nalazi s prapovijesne gradine Gradac kod mjesta Smokvice na otoku Pagu, Mato Ilkić i Pero Kožul, Ražanac, Hrvatska, objavljenom u publikaciji: ZBORNIK RADOVA 8. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ, Rijeka, Hrvatska, 7. listopada 2016.
Pomislio sam kako mi je promakla informacija o tome da se na Gradcu provode arheološka istraživanja ali ubrzo sam iz teksta shvatio da to nije tako.
U "abstraktu" stoji: "Rad tematizira numizmatičku građu iz predcarskog razdoblja s liburnske gradine Gradac nedaleko od mjesta Smokvice na otoku Pagu. Riječ je o ukupno 14 pojedinačnih nalaza, među kojima su najbrojniji novci Rimske republike. S dva primjerka zastupljena je Kartaga. Slijede grčki novci Korkire (Krf), Ise, Tarenta i vjerojatno Metaponta." U daljnjem tekstu stoji:
"S dijela otoka Paga koji je u sastavu Zadarske županije poznato je malo numizmatičkih nalaza. Publicirano je pet komada iz kasnoga srednjeg i ranog novog vijeka. Ipak, to nije sve. Postoji ih još 14, ali iz znatno starijeg vremena. Pripadaju razdoblju prije uspostave rimske vlasti na ovom prostoru. Uglavnom su dobro očuvani. Nađeni su površinski, i to pojedinačno. Potječu s prapovijesne gradine Gradac nedaleko mjesta Smokvice. Taj lokalitet u jugoistočnom priobalju otoka Paga do sada nije arheološki iskopavan. Prema tomu, ovdje obrađena numizmatička građa ujedno je i prva među pokretnim nalazima s toga liburnskoga naselja."
"Među najstarija italska sredstva plaćanja spadaju numizmatičko nepravilno izliveni oblici bronce. Takvi amorfni komadi različite težine, poznati pod nazivom aes rude, bili su u uporabi od 7. do 3. stoljeća prije Krista."
"S toga lokaliteta potječu i dva ne baš dobro očuvana novca Kartage (kat. br. 8-9). Pripadaju vrsti s prikazom glave božice Tanit okrenute ulijevo na aversu i konja okrenutog udesno, s glavom ulijevo na reversu, koja je kovana između 221. i 210. prije Krista."
"Na gradini Gradac zastupljen je i grčki novac iz helenističkog razdoblja. Primjerak od bakrene slitine s orlom na aversu i Nikom na reversu iskovan je na Krfu (Korkyra) oko 281. prije Krista, tj . u razdoblju kada je Pir vladao Epirom. Prema nama dostupnim podatcima, taj numizmatički nalaz za sada je jedinstven na području Liburnije."
"S gradine Gradac bilježimo i nalaze brončanog novca grčke kolonije Issa (Vis). Pripadaju vrsti s Ateninom glavom na aversu i koze na reversu (kat. br. 13-14). Isejske novce s takvim prikazom Brunšmid datira šire, vezujući ih uz 3. stoljeće prije Krista."
Navedeni nalazi novca i keramike mogu govoriti o značajnijim trgovačkim aktivnostima ali možda i o gusarstvu kojem su Liburni bili skloni. Ako pretpostavimo da se ipak radilo o razvijenoj trgovini nameće se pitanje što su to stari Rimljani i Grci a osobito Kartažani kupovali na Pagu?
Za kraj autor/i zaključuju:
"Kako god bilo, ovi numizmatički nalazi, zajedno s prisutnošću helenističke keramike, upućuju na postojanje značajnijeg liburnskog središta u jugoistočnom dijelu otoka Pag. Svakako, poticaj su za daljnja znanstvena istraživanja toga prapovijesnoga gradinskog nalazišta nedaleko od mjesta Smokvice."
Iako se nameću mnoga pitanja zaključio bi samo time da smo u ovom slučaju imali određenu "sreću" jer su ti vrijedni numizmatički nalazi iz privatne zbirke "nekako" dospjeli u ruke stručnih ljudi koji su ih publicirali i time sačuvali njihovu arheološku vrijednost koja neosporno upućuje na važnost gradine Gradac i potrebu da ju se što prije zaštiti i sustavno istraži.
"S dijela otoka Paga koji je u sastavu Zadarske županije poznato je malo numizmatičkih nalaza. Publicirano je pet komada iz kasnoga srednjeg i ranog novog vijeka. Ipak, to nije sve. Postoji ih još 14, ali iz znatno starijeg vremena. Pripadaju razdoblju prije uspostave rimske vlasti na ovom prostoru. Uglavnom su dobro očuvani. Nađeni su površinski, i to pojedinačno. Potječu s prapovijesne gradine Gradac nedaleko mjesta Smokvice. Taj lokalitet u jugoistočnom priobalju otoka Paga do sada nije arheološki iskopavan. Prema tomu, ovdje obrađena numizmatička građa ujedno je i prva među pokretnim nalazima s toga liburnskoga naselja."
 |
"S toga lokaliteta potječu i dva ne baš dobro očuvana novca Kartage (kat. br. 8-9). Pripadaju vrsti s prikazom glave božice Tanit okrenute ulijevo na aversu i konja okrenutog udesno, s glavom ulijevo na reversu, koja je kovana između 221. i 210. prije Krista."
"Na gradini Gradac zastupljen je i grčki novac iz helenističkog razdoblja. Primjerak od bakrene slitine s orlom na aversu i Nikom na reversu iskovan je na Krfu (Korkyra) oko 281. prije Krista, tj . u razdoblju kada je Pir vladao Epirom. Prema nama dostupnim podatcima, taj numizmatički nalaz za sada je jedinstven na području Liburnije."
"S gradine Gradac bilježimo i nalaze brončanog novca grčke kolonije Issa (Vis). Pripadaju vrsti s Ateninom glavom na aversu i koze na reversu (kat. br. 13-14). Isejske novce s takvim prikazom Brunšmid datira šire, vezujući ih uz 3. stoljeće prije Krista."
Navedeni nalazi novca i keramike mogu govoriti o značajnijim trgovačkim aktivnostima ali možda i o gusarstvu kojem su Liburni bili skloni. Ako pretpostavimo da se ipak radilo o razvijenoj trgovini nameće se pitanje što su to stari Rimljani i Grci a osobito Kartažani kupovali na Pagu?
Za kraj autor/i zaključuju:
"Kako god bilo, ovi numizmatički nalazi, zajedno s prisutnošću helenističke keramike, upućuju na postojanje značajnijeg liburnskog središta u jugoistočnom dijelu otoka Pag. Svakako, poticaj su za daljnja znanstvena istraživanja toga prapovijesnoga gradinskog nalazišta nedaleko od mjesta Smokvice."
Iako se nameću mnoga pitanja zaključio bi samo time da smo u ovom slučaju imali određenu "sreću" jer su ti vrijedni numizmatički nalazi iz privatne zbirke "nekako" dospjeli u ruke stručnih ljudi koji su ih publicirali i time sačuvali njihovu arheološku vrijednost koja neosporno upućuje na važnost gradine Gradac i potrebu da ju se što prije zaštiti i sustavno istraži.
Hvala.
