Sjećanje na pag2000.net

Dah južine, osjećaj nostalgije. Kapi kiše otkucavaju osjećaj prolaznosti... pogled kroz suzno staklo prozora nudi nejasne obrise. Vraćam pogled na žuti list novinskog papira. Miris upotpunjuje dašak sjećanja... Zadarski list 2000. 

Zanimljivo, 2000. godina bila je ključna točka u širenju Interneta. Počela je era e-trgovine, a broj korisnika interneta rapidno je rastao. Kompanije kao što su Google, Amazon i eBay stekle su popularnost. Bili smo 23 godine mlađi i nadobudni... danas mogu konstatirati - puni naivnog optimizma, maštali u oblacima, danas bi rekli - živjeli u Cloudu. Bila je to plovidba prije povoljnog vjetra, prije vremena. Prizemljeni na otoku, sve je otpuhala južina. 

I dok se digitalni miris širi prostorom vraćam stari list novinskog papira u kutiju, a svoja prisjećanja kao što i dolikuje - digitaliziram.

Zagonetna građevina na Ledeniku

Već duže vrijeme zanimanje mi pobuđuje suhozidno zdanje na jednom uzvišenju predjela Ledenik. Zdanje ima formu četverostrane piramidalne (naizgled) nedovršene ili urušene suhozidne građevine. Nalazi se 600-tinjak metara sjeverozapadno od glavice sv. Jurja.
Suhozidna “građevina” je skoro pravokutne baze približno 3x3m, dok joj se plohe zidova uzdizanjem sužavaju tvoreći nedovršenu ili urušenu piramidalnu strukturu. Na jednom dijelu zid je visok oko 1,5 metara. Unutrašnjost građevine je zatrpana kamenjem. Građevina nema vidnih naznaka ulaznog otvora.

Vrijeme nastanka, niti bilo koji drugi pisani podatak o “zagonetnoj građevini” nisam našao. Javila se pomisao kako bi ona mogla biti u nekoj službi signalizacije u prošlosti i pripadati arealu bizantske utvrde čije ostatke nalazimo na obližnjoj “glavici” sv. Jurja.
Osim tog argumenta malo toga govorilo je u prilog toj hipotezi. Neposredna blizina utvrde nije iziskivala bolju poziciju za signalizaciju jer se jednako tako pa čak i uz manje napora signalizacija mogla obavljati iz same utvrde. Sa pozicije na kojoj se građevina nalazi lijepi je pogled na pašku uvalu i dio prema “Paškim vratima”, ali ne i prema Velebitskom kanalu odakle je mogla dolaziti neposredna opasnost a time i potreba za signalizacijom.
Uz samu građevinu nije bilo nikakvih arheoloških nalaza poput fragmenata keramike i sl.
Najstarija zdanja izgrađena su rustičnom tehnikom gradnje koju M. Suić naziva opus icertum kao način slaganja kamenih blokova različitih veličina bez upotrebe veziva. U našem slučaju građevinu možemo donekle svrstati u red građene tom tehnikom mada se na obližnjim starim strukturama zidova zapaža da je stabilitet zida postignut postavljanjem većih kamenih blokova u bazi a zatim slijede sve manji kameni blokovi što ovdje nije slučaj, stabilnost se u ovom slučaju “šaroliko” naslaganih neobrađenih kamenih blokova postizala nagibom zidnih ploha kao da se gradi piramidalna građevina.
Dok vrijeme prolazi, materijalni dokazi i fizičke strukture prošlosti postupno blijede i nestaju, ostaju samo sjećanja živih svjedoka prolaznosti koje ako ne pohranimo otežavamo proces spoznaje.

Pretpostavka da bi se moglo raditi o nekoj građevini starije pa čak i antičke provenijencije nažalost rasplinuta je u potpunosti nedavno kada sam sreo barba A. Buljanovića vitalnog starijeg paškog cobana koji je kako kaže: “Celo ditinjstvo prove gori na Buljanovićevim stanima (Trnovcu).”
Pitam ga zna li možda nešto više o građevini koju mu pokazujem na jednom od uzvisina zapadno od “Čučinove drage”...
“Je, to ti je gradi noga puta… cinimi mi se tek kad je poce kamp na Bašacu… On je bi neki Slovenac, planinar. Uvik je odi tom dražicom gori i onda bi ti svaki put gradi tote ka neki šinjal. Ma, godinamin ti je on dolazi u kamp, ja san ga dobro pozniva…”

Ako je za vjerovati barba Anti, a nemamo razloga sumnjati, enigma građevine piramidalne strukture na Ledeniku time je riješena.
U dužem razgovoru tog ljetnog predvečerja doznao sam još ponešto iz prošlosti ovog predjela. Interpretacije povijesnih događaja bile su zanimljive a ono što je pomalo nestalo a vrijedno je znati osobito su toponimi od kojih većina više nije u upotrebi.
Zanimljiva mi je pored ostalog suhozidna građevina nalik na čobanski tor sa lijeve strane ceste koja vodi prema Velom boku. Doznajem da je to Pudarica u kojoj je boravio pudar, čuvar vinograda ili drugih usjeva, i da se taj predio po toj građevini dobio naziv.
U vremenu prve polovice dvadesetog stoljeća područje grada Paga imalo je i do 6 pudara kojima je zadatak bio da nadgledaju i kažnjavaju čobane čije bi ovce prešle granicu suhozida koji je dijelio pašnjake od agrarnog dijela obradive zemlje osobito vinograda.
Dok je nabrajao nazive pomno sam ih upisivao u mali blokić koji mi je uvijek u ruksaku. Bilježim i toponim “Njekulinova greda” dublje uvučen u obronak brežuljka prema Ledeniku neposredno prije parkinga na Velom boku. “Nonde gori pod gredu ti je ogradica di su znali držat krave”... pa nastavlja, “Ki su vode znali bit panji noga puta! Grozje je bilo slarko ka cukar i puno gradi je cinlo. E, a znali smo jedni drugima doć pomoć prekop cint, a kad je bila tergatva došlo bi puno judi, znalo se i zapivat. A nekako su svi bili u istoj pokori, bilo je drugacije nego danas…”

Dok zapisujem zamišljam taj predio u duhu vremena o kojem barba govori. Danas nema ni traga vinogradima, ostali su tek obrisi terasa, cobana još ima, a težaka nestaje. Svako vrijeme nosi svoje vrijednosti te kao i obično možemo zaključiti kako je jedino promjena trajna.

Intervju - Zadarski tjednik

Na prekrasnom otoku Pagu susrećemo spoj tradicije i modernog turizma koji, unatoč svojim očitim prednostima, nerijetko postavlja izazove u očuvanju okoliša. Otok Pag, poznat po svojoj ljepoti, bogatoj kulturnoj baštini i izvanrednim prirodnim resursima, u posljednjem desetljeću doživio je pravi turistički procvat. No, s obzirom na porast broja posjetitelja, postavlja se pitanje kako uskladiti turizam i očuvanje bioraznolikosti.
Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga prepoznala je potrebu da se odgovorno upravlja turizmom kako bi se sačuvala ljepota otoka i kako bi se osiguralo dugoročno održivije okruženje za buduće generacije. Budući da Udruga svojim djelovanjem svakodnevno podsjeća da turizam ne mora biti neprijatelj okoliša, već može biti partner u njegovu očuvanju, razgovarali smo s predsjednikom Udruge, Radivojem Pastorčićem o ciljevima, članstvu, možebitnim preprekama i načinima edukacije kako turista, tako i lokalnog stanovništva.

Stvaranje vrijednih turističkih ponuda

Kad je i s kojim ciljem osnovana Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga?

- Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga osnovana je 2009. u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja turizma na području grada Paga, u smislu produljenja turističke sezone, poboljšanja uvjeta za boravak gostiju, poboljšanja i unaprjeđenja turističke ponude, podizanja razine sveukupne kvalitete usluga iznajmljivača te zaštite zajedničkih interesa članova u tom segmentu.
U dosadašnjem radu Udruga je ostvarila velike rezultate, osobito u stvaranju dviju vrijednih turističkih ponuda "Stalne izložbe solarstva" i "Galerije Bartola Kašića" koje su bile nezaobilazna ponuda turistima i posjetiteljima našeg grada te su bile izuzetno dobro posjećene uz vrlo pozitivne reakcije posjetitelja.
U realizaciji tih projekata, a pod vodstvom bivšeg predsjednika Mate Donadića, sudjelovao je veći broj građana svojim volontiranjem. Sredstva koje je Udruga prikupljala investiralo se najviše u uređenje do tada zapuštenog prvog magazina za sol u kojem se nalazi Izložba solarstva, kao i eksponate koji su bili neophodni za realizaciju obaju projekata, zatim za potrebe Galerije Bartola Kašića, rođenog Pažanina i pisca prve "Hrvatske gramatike". Prikupljena su sva njegova izdanja, od kojih je najvrjedniji prijevod Biblije na hrvatski jezik.
U lipnju ove godine dosadašnji, dugogodišnji predsjednik Mate Donadić dao je neopozivu ostavku. Razloga je bilo više, a glavni razlog je taj što je trpio neugodnosti, zatim zbog nepravde i neprepoznavanja dosadašnjeg rada kao nečeg vrijednog za zajednicu, ali i stalnih političkih pritisaka. Zbog straha da je Stalna izložba solarstva pod ugrozom jer Udruga nema mogućnosti napraviti korak u realizaciji Muzeja solarstva, kao najbolje rješenje za opstanak sklapa se ugovor o preuzimanju s Paškom solanom u kojem se Solana obvezuje da će izložbu unaprijediti i s vremenom dovesti do razine muzeja.

Rezigniranost i svojevrsna apatija

Koliko je članova? Na koji način vam se mogu pridružiti zainteresirani?

- Nažalost, sredina u kojoj živimo, usudio bih se reći, klonula je duhom, prisutna je rezigniranost i svojevrsna apatija. S vremenom se iz meni nepoznatih razloga članstvo osipalo. S obzirom na to da sam nedavno preuzeo Udrugu, prvi mi je zadatak ponovna animacija i okupljanje članstva. Trenutačno Udruga broji dvadesetak aktivnih članova. Većina onih koji se bave ovom osjetljivom gospodarskom granom izrazili su svoju potporu, ali su zahvalivši na pozivu da se pridruže Udruzi, odbili. Okolnosti u Pagu su specifične i za razumjeti je njihovu odluku, međutim vjerujem da će se to promijeniti i da će doći do većeg omasovljenja Udruge.
Mislim da je donekle ograničavajući faktor bila odredba u Statutu kojom član Udruge može biti samo osoba ili uži član obitelji osobe koja ima legalno rješenje o iznajmljivanju. Na skupštini Udruge koju planiramo krajem godine doći će do nekih izmjena i dopuna dosadašnjeg Statuta, vjerujem da ćemo tim putem omogućiti širi krug potencijalnih članova.
Novi, zainteresirani članovi mogu nam se obratiti putem naših mrežnih stranica uigradapaga.blogspot.com ili putem elektronske pošte iznajmljivacipag@gmail.com.

Utjecaji apartmanizacije i vikendizacije

Što biste izdvojili kao trenutno najveći izazov s kojim se iznajmljivači susreću?

- Kompleksno je to pitanje. Odgovore bismo mogli naći ozbiljnim multidisciplinarnim pristupom. Mislim da postoji više kategorija "iznajmljivača", ali i "turista", možda bih koristio prije termin "gost", ali to je osjetljiva i opsežna tema. Mislim da je jedan od problema i najvećih izazova nastao neadekvatnom pripremom otvaranja tržišta ulaskom u EU.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Paga za 2022. je brojka od 6.622 komercijalnih kreveta u domaćinstvu, a njihov udio u cijeloj ponudi iznosi 29,6 % i nasuprot tome 10.383 kreveta u nekomercijalnim objektima čiji udio iznosi 46,5 %. Usporedimo li to s 2021. godinom, u kojoj je odnos bio 29,8 % naspram 45,3 %, vidljivo je da se samo u jednoj godini udio komercijalnih ležaja smanjio, dok se udio kreveta u nekomercijalnim objektima znatno povećava. Ove su brojke zabrinjavajuće.

Trendovi poput "apartmanizacije", ali prema brojkama i "vikendizacije", u konačnici imaju negativan utjecaj na održivi turizam. Prostori poput otoka naročito su osjetljivi zbog svoje prostorne limitiranosti. Povećanim rastom broja gostiju dolazimo i do veće kontaminacije prostora u više segmenata, ali i do problema održivosti lokalne infrastrukture i njenog financiranja. To su brojke koje upozoravaju i na tendenciju neravnomjerne raspodjele ekonomske koristi, a najugroženije je lokalno stanovništvo.

Dakle, pozitivni efekti turizma su svima poznati, no kako (masovni) turizam utječe na prirodne resurse i bioraznolikost?

- Ako su ti rezultati koje ostvarujemo zbilja tako dobri i dosežu uzlazne trendove barem po statistikama, onda je krajnje vrijeme da se adekvatno pripremimo i za drugačije okolnosti. Prisutni trend prekomjerne urbanizacije negativno utječe i ugrožava ono najvrjednije što imamo, a to je još uvijek relativno nezagađena i netaknuta priroda sa svojom bogatom bioraznolikošću. Moramo pokušati zadržati taj potencijal jer njime možemo biti konkurentni na ovom osjetljivom tržištu. Jedan od najvećih izazova bit će održavanje ravnoteže između ekonomske koristi i zaštite okoliša, pa i kulturne autentičnosti lokalnih zajednica.

Promjene - od vrha do dna

Imate li ideju kako spriječiti ili barem ublažiti ugrožavanje prirode?

- Bit će to velik izazov jer nismo ravnomjerno razvili sve potencijale koje imamo. Rasterećenje obale i otoka bilo bi neophodno. Neke rigorozne mjere podložne su političkim kompromisima, a time i neizvjesne, ali bez njih ne možemo provesti metodu - bolje spriječiti nego liječiti. Mislim da će nam je u tome potrebna smjelost, ali i više savjesnog i odgovornog odnosa od vrha do dna "hranidbenog lanca".

Koje su najbolje prakse za educiranje turista o važnosti očuvanja okoliša tijekom njihovog boravka u destinaciji?

- Mogu govoriti iz vlastitog iskustva osobe čija se obitelj još 70-tih godina prošlog stoljeća počela baviti privatnim smještajem, ali i kao osoba koji je velik dio života provela kao turistički djelatnik. Neposredni kontakt i informiranje pokazalo se najučinkovitijim, ali to je ujedno i najteži oblik. S obzirom na zakonske odredbe isticanja cjenika u objektima koji se bave iznajmljivanjem. moguće je potaknuti stanodavce na izradu panoa sa servisnim informacijama, cjenikom i sl.
Zatim, treba iskoristiti nove tehnologije i to je prostor gdje možemo napraviti više, isto tako vrijedan su doprinos i turističke zajednice s tiskanim promotivnim materijalima i ostalom logistikom.

Čovjek nije vladar prirode

Na društvenim mrežama spomenuli ste Plemenitu perisku i postavljanje informativnih tabla, kao i podjelu letaka. Što je cilj? Imate li još nešto u planu?

- Želja nam je doprinijeti u tom segmentu koliko budemo u mogućnosti i koliko nam sredstva s kojima budemo raspolagali budu omogućavala. Mislim da je sada pravo vrijeme da napravimo plan i program kako bismo spremnije ušli u izazove nove turističke sezone. Planova ima mnogo, definirat ćemo prioritete i sagledati mogućnosti. Uvidjeli smo i potrebu postavljanja informativnih tabla na mjestima, staništima na kojima se povećao broj jedinki kornjače Čančare (Testudo hermanni). Te predjele često presijecaju makadamske ceste kojima voze kamperi i terenci te ostala vozila, a svjedok sam učestalih stradanja tih zakonom zaštićenih životinja. Mislim da će nam suradnja koja je već počela s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jaderom pomoći. Uz navedeno, želimo naći rješenja za divlja odlagališta otpada, prvenstveno ona uz biciklističke staze koja pružaju sramotnu sliku destinacije i ona koja kontaminiraju svojom blizinom morske ili vodene površine. Nastojat ćemo za realizaciju naših programa uspostaviti i bolju suradnju s turističkom zajednicom i gradskom upravom te ostalim udrugama i gospodarskim subjektima.

Planirate li radionice s djecom i mladima kako biste generalno povećali veću ekološku svijest?

- Naravno, rad s mladima jedan je od najvažnijih segmenata u osvještavanju potrebe za većom odgovornosti prema okolišu. Potrebno je razvijati svijest o tome da čovjek nije moćni vladar prirode, već njen sastavni dio koji ima sposobnost misliti, a time ima veliku obvezu i odgovornost kvalitetnog rasuđivanja i djelovanja u očuvanju života i prirode.

Dugoročno planiranje i angažman

Koje su najčešće posljedice neodgovornog ponašanja turista na okoliš i kako se može promicati održivi turizam?
- Odgovornost ili neodgovornost je dio pojedinca i kulturne zajednice iz koje dolazi. Često je slučaj da na godišnjem odmoru gost odmara i zanemari neke ustaljene norme. U okviru privatnog smještaja propusti padaju na teret iznajmljivačima.
Ono što se događa u okolišu, osobito na nedostupnim plažama i nepristupačnim terenima, problem je otpada na koji smo ukazali, ali se nismo usuglasili oko rješavanja tog problema s nadležnima. Ostaje nam uobičajena praksa da na početku i kraju turističke sezone Udruga organizira čišćenje takvih mjesta, a da paralelno s tim radimo na iznalaženju kvalitetnijih i učinkovitijih načina rješavanja tog problema.
Promicanje održivog turizma prije svega traži jasnu viziju temeljenu na realnoj analizi svih pozitivnih i negativnih utjecaja pri stvaranju strategije upravljanja lokalnom destinacijom te odgovoran pristup u saniranju negativnih učinaka turizma.

Održivi turizam zahtijeva dugoročno planiranje i angažiranje svih relevantnih aktera kako bi se postigao uravnoteženi razvoj destinacije. Iznalaženje strategije prelazi kompetencije Udruge. Mi smo tu da damo svoj doprinos u tom neizbježnom procesu koji ima za cilj omogućiti turizmu da doprinese prosperitetu zajednice, a istovremeno sačuva prirodno i kulturno nasljeđe za buduće generacije. 

Piše: Doris Babić

https://zadarskitjednik.hr/zupanija-zadarska/velik-izazov-turizma-je-odrzavanje-ravnoteze-izmedu-ekonomske-koristi-i-zastite-okolisa-2507738

Mliječna staza 2023.

Dan 22,436... 

I ove godine nastavljam sa sudjelovanjem u humanitarnoj akciji čiji je cilj pomoć i podrška djeci i mladima a oni su naša budućnost.
Svojim sudjelovanje u humanitarnim akcijama podržavamo moralne vrijednosti solidarnosti i suosjećanja prema drugim ljudima. To je izraz ljudske empatije i brige za one koji su u nevolji.

Sudjelovanjem u Mliječnoj stazi vrijeme za svoje zdravlje pretvaramo u podršku mentalnom zdravlju djece i mladih!
Sredstvima prikupljenim tijekom Mliječne staze 2023. planiramo:
Edukaciju više od 450 učitelja, nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih stručnjaka kako bi uspješnije prepoznavali probleme mentalnog zdravlja te bili prva psihološka pomoć i podrška učenicima.
Izravan rad s učenicima u nepovoljnom položaju kroz radionice koje će voditi učitelji i nastavnici u cilju stvaranja podržavajućeg školskog okruženja.
Programom obuhvatiti više od 13 000 učenika osnovnih i srednjih škola. (Izvor: mlijecnastaza.hr)