Karneval I.

Vrime je od karnevala, običaja ki je duboko ukorjenjen u našu Pašku tradiciju, ki se od davnina isčekuje i štuje.
Kao i mnoge druge svetkovine karneval ima svoju povijest i ishodište. Stablo zvano karneval očito ima duboke korjene kad se uspjelo toliko vremena održati i ustaliti u našem životu. Što mu daje snagu, gdje nalazi plodno tlo za svoju dugovječnost? Kako to da se jedan od očito poganskh običaja uspio oduprijeti negodovanju snažne crkve i opstati?
Jedan od korjena vodi nas prema Veneciji koja je u razdoblju od 1192. pa sve do njene propasti 1797. godine. ostavljala dubok trag u prošlosti Paga. Godinama je Venecija postavljala vlastelu, doseljavala stanovništvo. S njima su došli i njihovi običaji i tradicija koja je imala veliki utjecaj u mnogim segmentima paškog života pa tako i u karnevalu. Najstariji europski pisani dokument o „karnevalu“ (maškarama - masqueraders) nalazimo u Veneciji, datira iz 1268. godine a odnosi na odredbe o korištenju maski.
Već tada u Veneciji se odvijao sladostrastni razulareni karneval koji su između ostalog sačinjavale bezobzirne i krvave borbe bikova, utrke s kolicima, neprestane zabave pod maskama koje su bile organizirane u najljepšim gradskim građevinama za užitak lokalnog stanovništva. Glavni događaj venecijanskog karnevala bio je fešta sv. Marka, fešta prepuna pjevanja i plesa maškara koja bi ljude nerijetko ostavila bez daha.
Na kraju bi se na središnjem dijelu Trga, između dva stupa, zapalilo lakrdijaša, a dok bi narod vikao i pjevao, zvona crkve San Francesco della Vigna označavala su kraj karnevala i početak korizme.
Brojna su nagađanja o nastanka riječi karveval. Pretpostavlja se da riječ Karneval dolazi iz latinskih riječi 'carne vale', što znači 'zbogom meso', odnjeti meso tj. mesopust. Postoje još neka tumačenja riječi karneval a ona sežu dublje u prošlost. Moguće tumačenje riječi karneval odnosi se na naziv „carrus navalis“ koji je označavao brodove na kotačima koji su sudjelovali u brojnim povorkama tijekom 14. i 15. stoljeća u Italiji. Sam običaj sudjelovanja brodova na kolima u povorkama mnogo je stariji od srednjeg vijeka. Kola na kotačima bila su dio proljetnih obrednih povorki u čast egipatske božice Izide. Prema jednom objašnjenju, riječ “karneval” dolazi od grčkog „carn“ što znači „onaj koji jede meso“, a taj je pojam bio vezan uz svečanosti boga Apolona.

Pogledati!


Vitomir Belaj - šetnja s bogovima

4. veljače na HTV-u 1 u 17.15, dokumentarni film.

Jeste li znali da razmještaj pojedinih kršćanskih crkava u pejzažu nije nimalo slučajan? Ali, što je još zanimljivije, nije ni kršćanski. Riječ je, zapravo, o otisku staroslavenskih poganskih mitova u zemljopisnom prostoru, nastalom još u vrijeme doseljavanja Hrvata.

Kako se to dogodilo i zbog čega i zašto su se ti prostorni odnosi zadržali sve do danas, ispričat će nam istraživač tog fenomena, etnolog Vitomir Belaj, redoviti profesor na studiju etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007. godine dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatskog etnološkog društva.

Ako ste propustili pogledati još uvjek to možete na YouTube-u:

1. dio: www.youtube.com/watch?v=Rf-2IbyDwnI
2. dio: www.youtube.com/watch?v=JdS-Yb82FEY&feature=relmfu


Boje vremena

Web izložba fotografija - Boje vremena

Planet Pag - Strukturni nemir

Web izložba fotografija - Planet Pag - Strukturni nemir



Galerija Strukturni nemir... vuče svoje korjene u starohrvatskoj mitologiji koja govori o dramatičnom sukobu između vojski-sila nerdeda koju predvodi Veles-Zmija i vojske-sila reda koje predvodi Gromovnik-(Perun). Zmija narušava red, a Gromovnik ga pokušava ponovno uspostaviti. Jedan od motiva je priča kako se Zmija penje na vrh koji je Gromovnikovo mjesto, pa ju ovaj svojim gromovima bije u hrastovoj šumi (dubravi) i tjera natrag u njezin svijet uz vodu. Prema starohrrvatskoj (slavenskoj) mitologiji postoje tri točke koje zatvaraju sveti trokut unutar kojeg se događa vječita borba. Prema nekim autorima (pogledaj Vladimir Belaj - Šetnja s bogovima) na Pagu postoje tri točke mitskog svetog tokuta. Jedna od tih mitskih točaka je najviši vrh na Pagu sv. Vid na kojoj prema starohrvatskoj mitologiki stoluje bog Gromovnik ili Svantevid (Perun). Ispod te točke nalazi se šuma-dubrava i voda danas more mada je nekada u prošlosti tuda tekla rijeka. Na tom predjelu sukobljavaju se vojske reda i nereda a sa te lokacije potječu i ove fotografije...