Bela j Bula

Danas se slavi ta „Bula“. Bela je Bulu dao Pagu a ipak tu nešto ne štima. Konačno je Pag dobio Bulu a ta Bula je - bila vridna par miseci dok sve ni šlo u ...
 i boje da niki ni primjeti da je ovo 770. godišnjica!!! 
Pa da se vratimo „povjesnim činjenicama“...
Dana 30.03.1244. godine Bela IV dodjeljuje Pagu (tadašnjem Starom Gradu) Bulu kojom Pag postaje slobodni kraljevski grad. Samo tri mjeseca poslije Bela da bi se riješio borbe s Venecijom daruje joj ove krajeve zajedno s Pagom. Pag ponovno gubi slobodu i biva podjeljen (otok) između Zadra i Raba. Pažanima je preostalo... kako bilježi Ruić... jedino da se uvuku među svoje zidine kao zmija sa žalcem punim otrova koja čeka da ujede čim je netko dotakne...
Možda i nije najsretnije rješenje da slavimo nešto čime su naši preci doživjeli veliko razočarenje međutim, u jednom povjesnom trenutku netko je donio odlku da slavi Bulu, a zac?

- Ca sad ti vako nako, gej njega, ne talasaj bitno je da se nešto slavi.... 
- Ali pročitaj što je napisao Ruić: ...pažanima je preostalo jedino... znači - prisjelo im je...
- Pa ca sad to ima veze noga puta je bilo noga puta i ki se više toga sića a ti dobro znaš da je amnezija u Pag opće dobro i da niki neće poć za tin jer judi i onako ne dosižeju... a oni ki su iz toga nešto naucili ionako su već pokojni!
- Ali mi imamo kao rijetko koji grad podatak točnog datuma pa čak i sata utemeljenja grada. Zar to nije vrijednost?
- More to bit vridno ali nama je u političkom interesu da slavimo Bulu, sa Bulom smo dobili dvisto godišć više... a i ki si ti to Pažanin da postavjaš takva pitanja?
- Pa pokušavam bit realan, datum polaganja kamena temeljca nije sporan on se nalazi u dokumentima koji nitko ne osporava a kao takav ima i čvršće temelje za nadgradnju...
- Ku sad ti tote nadgradnju spominješ oli ćemo se mi bavit slobodnom zidarijom...
- Ma ne, nisam mislio na tu nad-gradnju. Mislio sam u smislu stavljanja proslave dana grada u funkciju turističke ponude: Datum 18. svibnja (1443) možemo bolje uklopiti u svrhu proširenja turističke sezone... može biti na početaku cijelog niza kulturno povjesnih događanja, manifestacija... zamisli proslavu koja bi počela na središnjem gradskom trgu uprizorenjem postavljanja kamena temeljca kojeg sunce u svom izlasku obasjava blagoslivljajući ga kao temelj novog početka, slava Feniksu koji je imao snage da se izdigne iz pepela, simbolika simbioze ljudske snage i pameti. Svi su u povjesnim odorama i narodnoj nošnji... s ponosom se prisjećaju dana kada je utemeljen Pag. Gosti oduševljeno prate svaki djelić ceremonije ushićeni prizorom ...
- Ćuhaj ti mene, dobro znaš da tote ima prsti Venecija i da mi je dosta tebe i tih venecijanskih gluposti. Ca ti nisi svjestan da smo se jedva liberali onih prokjetih lavov sve redon, do jucer smo ih štemali... i znaj ovo, kad se već praviš pametan. imam i ja ideju di će doć manje gostov, ali ca nas briga mi i onako sve radimo zasebe. Ca ćemo na njih trošit, ma bogati... je pratiš... 
Zamisli forticu, u daljini neki brod gre prema Pagu i taman je sti proć forticu kadono osajuga i osazmorca su ga napali tatari, kaj mora njih, svi sa napuhanim misima jer su to jedino imali noga puta. Uto, iza porta fortice, kaj da su znali ca će se dogodit, isplovljava „Paška flota“ na čelu sa kapetanom ki se je zva „Bacenka“ i sjurivši se u juti boj pobažda je tatarma misi i spasi brod. Brod ni ima  taBelu da se zna ki je na njemu, to smo potli skužili i doveli ga u Pag i tote lipo uz brunac i lokilo upriličili da potpiše Bulu. Eto, je ti sad srce namisto!
- Pa i ne baš
- Ma ki k... ti sad ni po voji...
- Sporno mi je to što kamen ma kakav on bio. moreš pokazat i da niko ne spori oko vjerodostojnosti. A ti tu Bulu ne možeš pokazat jer ju nemaš u originalu nego samo „vjerodostojan“ prijepis prijepisa originala za koji mnogi vjeruju da je falsifikat a i sam sam primjetio da je na našoj, za razliku od drugih Bula - Belino ime napisano sa dva L a na njoj nema niti datuma.
- Ma ki te pita za vjerodostojnost, od naših – niki. Namin je bitno da je Bula starija, a Bula je puno starija od toga tvoga kamena uglavu a nama je to važno i gotovo... ako baš oćeš Bula je starija i od ljudske gluposti, a ti dobro znaš da ništa ni starije i veće od ljudske gluposti i točka.

IZVOR

DEL SEDMI
Žal mi je ali u vom delu ne moren pisat po "paški".
Tumačenje starohrvatske mitologije zasniva se na istraživanju narodnih običaja, folklora kao „pisanom“ dokumentu koji je ostao do današnjih dana. Tjekom vremena dolazilo je do stanovitih „promjena“ u načinu interpretacije kako i do promjena imena, naziva „mitograma“ pa samim tim teško je posložiti elemente mozaika kako bi se dobila jasnija slika ali pokušajmo:
Perunova žena ali i Velesova ljubavnica smještena je uz vodu (zdenac, izvor, rijeku) voda je granica između svjeta živih i svijeta mrtvih. Pola godine/dana nalazi se gore kod „muža“, a pola godine/dana dolje kod „ljubavnika“, posreduje između njih šaljući ljude u smrt. Postoje puno sličnih imena za staro Hrvatske (Slavenske) bogove ovisno o području na kojem su živjeli i utjecajima na njihovo prenošenje s koljena na koljeno.
Tako možemo u vezu dovesti ime Mokoš (Mokro) sa imenom Moranom (Morena, Marana, Marena, Mora, Mara, Maržana ((a nedaj bog i MOREUZ - UZ-MORE)), vidite i sami koliko varijanti istog imena, u nekim krajevima Baba Ruga, Baba Zima  ) najvjerojatnije je u vezi s praindijskom riječi "mara" što znači silom umrijeti.
Morana je boginja smrti i zime, kiše, studeni i leda. Stari Slaveni su vjerovali da sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali božicom smrti ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta. U nekim slavenskim narodima postojao je običaj spaljivanja Morane ili Babe Ruge u znak da je zimska opasnost prošla. U Dalmaciji i Sloveniji taj se običaj i danas održava u obliku povorke maškara s lutkom Morane na čelu, koju se spaljuje u prisustvu mnoštva naroda pa tako i u našem paškom karnevalu.
Prilikom pokrštavanja na takva mjesta postavljana su crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Blizu crkve je veliki izvor (fons magnus) što ga spominje paški Katastar iz 1452. (Catastro di Pago, fol. 24; spis iz 1493., u Državnom arhivu u Zadru) Nalazio se otprilike 100-200 m od crkve. Drugi je izvor uobličen u zdenac u samostanskom dvorištu, pokraj crkve sv. Marije. Nekoć je, kažu, u doba rata na otoku zavladala suša i za pomoć su se tada obratili Blaženoj Djevici Mariji. Ona im je dala toliko vode da se ona u tom zdencu prelijevala. Ljudi to pripisuju čudu, jer je crkva na brdašcu na kojem se ne bi očekivao priliv vode. Ti su podaci sukladni etimologiji imena Mokoš. Doista, ima dovoljno elemenata da se ova točka poveže s pretpostavljenim svetim mjestom poganske božice koja sjedi uza zdenac.

RANE

Još malo o škrapingu na mikulu... crikvice u osami na nepristupačnom mistu nima pravi pristup ni s mora (nema mulića) s kopna da i ne govorim. Osuđena je da prati pogledom mornare na putu u neizvjesno dok je oni počaste kojim pogledom strahopoštovanja a možda i pokojom molitvom. Koliko tragikomedije u činjenici da se baš u plićaku ispod nje nalazi potopljen ratni brod...
Moram se osvrnut na jednu pojavu ka me fascinirala. Na mistu di je nekad valjda bi oltar nalazi se kamen iz kojeg lagano izvire voda kao da kamen plače... krvari, i jedno i drugo ukazuje mi na rane. Oko crikvice nalazim još nekoliko mjesta sa istom pojavom. Iz kamena teku suze, kamen krvari zar su rane takve da nikad neće zacijelit?

KULT

DEL CETVRTI
Wiki kaže: Kult ili slavlje jedna je od glavnih značajki svake religije, a predstavlja skup radnji i postupaka koji imaju određeno simboličko značenje.
U kultnom slavlju čovjek susreće prisutnost božanskog, njegovu objavu i svoju mogućnost da mu se približi. Za tu posebnu božansku prisutnost često postoje određena vremena i određeni prostori. Kod prirodnih naroda ova prisutnost se odvija u različitim vremenima, koja su odsjaj vječnog, anonimnog povratka vremena i događaja. Ovo „anonimnog povratka vremena i događaja“ osobito je zanimljivo...

...izdvajam o svetištu Velesa na Jurjevoj galvici: „Gosp. Anti Fabijaniću zahvaljujem ove zanimljive folklorističke podatke o tamnoj strani toga svetišta. Bio je do prije 50. godina [tj. do oko god. 1880.] običaj, da se hodočasti sv. Juri na jedan vrh na sjevernoj strani otoka. Tu bi se osim drugoga svijeta sakupili mladići i djevojke i igrali kolo. No to nije pojava osamljena, jer se i dandanas [tj. oko god 1930.] na nekim mjestima Dalmacije hodočasti baš k sv. Juri (tako na pr. sv. Juri na Biokovu, 1.178 m). Onamo idu osobito mlade nevjeste, koje nemaju poroda, na zavjet. Djevojke za što bolji uspjeh zavjeta penju se i potrate oko dva dana, čvrsto odlučivši, da dadu svoj tribut ne braneći tvrdoglavo svoje djevičanstvo. Priča se, da u tim danima na tim vrhuncima vlada seksualna anarhija“.

Kvragu, ovo djeluje poprilično raskalašeno, pa ako je istina vo ca govori Ante Fabijanić a bi je učitelj, kakvi su to kršćani hodočastili na Jurjevu glavicu?

POTVRDA

Ponukani današnjom simbolikom pošli smo u škraping na Mikulu, nisam bi baš stoposto siguran da je ona slika - slika crikvice na Mikuli. Pošli smo to potvrdit. Potli ubeda usljedi je mali popodnevni odmor, malo interneta, objava komentara na stranici i onda pokret. Dobro smo se obukli, rusak na rame i ajmo. Pošli smo autom do platoa naših kolektora a onda pol ure škrapinga uz jaku buru. Dok tako škrapasmo prisjetih se komentara na stranici Radio Paga kog sam zadnjeg objavi a bi mi je zanimjiv. Napisa ga je Posejdon pod nazivom JEDAN JE OTOK PAG: ... za stvoriti priču na otoku Pagu imamo: - lunjske maslinike - novaljski podvodni akvadukt ( rjetkost u svijetu) - novaljsku baziliku - paški zaliv istočni izapadni dio akvatorije - kolanjsko blato - paški trokut - razdjelnica 15. meridijana - grad Pag kao urbana cjelina rađena po načelima struke onog doba - stari grad Pag - paška solana - povljansko blato - povjesna previranja i sukobi radi solane itd S ovim sam samo htio natuknuti što sve turistima i posjetiteljima možemo ispričati, bez obzira gdje oni bili smješteni od krajnjeg juga otoka do Luna. Zato,evala, za ovakav proje... stoji u komentaru. ETO!!!!!!! još jedna PRIČA!!!!!! Jesmo li sposobni prepoznat priču? Kao i svi ne moren pobignut od materijalnog, materijalističkog pa se već mislim kako „opernatit“ i ovu priču... TURIZAM je živim od toga e pa neki dan sam geda emisiju na jednoj starnoj TV kako je vjerski turizam u velikom porastu, siti san se i škrapinga na dugom otoku koji se već nekoliko godina održava u ovo vrime i na koga dolazi puno judi... mislim se triba znat upakirat priču i prodat je, a kad bi vo nekomu poša govorit voltiva bi balama a misli da mi nisu svi doma. Najdi argumenti... pokušaj im reć kako čudovište iz Loch Nessa niki ni vidi a puno ih o njemu zna, a da ne govorim ki biznis su od toga nacinli... reci im o Grčkoj, tamo turiste vodiju i na dva tri bokunića zidića ca viriju iz zemje... a mi vode imamo barem tri lipe pozicije za izlet zamisli se svaki dan jedan izlet pa da ispuniš tjedan dan predsezone... ma daj molim te fermaj zanaš kakvi smo – TAKVI SMO PA CA!
Ubije me vo... uto se iza jedne škrape ukaza potvrda mog strahovanja da je ono od jutros istina.

SIMBOLI

Budim se uz zvuk i slani miris paške bure... pomalo ga minja miris kuvane kafe... uputi san se na doručak.
Ca nisi moga spat noćas? Pita žena. Ma ne, objašnjavam joj, ovo kako ti pišem ovaj mali blogić u kome trenutno razmišljam „naglas“ o ovoj temi PAŠKOG SVETOG TROKUTA jednostavno mi ni dava mira. Poša san malo gedat taj trokut, njegova značenja, simbole... ah da simbole koje više zbog dominacije materijalnog niti ne vidimo odgovara žena. Poj vo govorit u zeca pa ćeju te držat za mujenoga. Ma ni me briga za onih u zeca. Ma misli sam kako je puno prepoznatljivih točkama svetog trokuta na pagu ti trokuti nisu jedino u Pag ima ih po celoj Hrvatskoj a i drujdi. Malo san geda ove karte, toponime iliti imena mista i govorin joj kako mi je u oko upala crikvica kod Mikule i kako sam pokušava nju dovest u neki odnos u tom trokutu... žena je pošla pogedat je se diga Ivan ki je noćas bi na maturalnu u Pagus. Tornala se iz njegove komore i pokazuje mi ca je sinoć dobi na lutriju...

PAŠKI SVETI TROKUT

DEL TRETI

„Pag spada među jadranske otoke koji su najranije bili naseljeni Hrvatima“ Kad su došli ovamo donili su sa sobom ono ca se zove mitologijom - „poganskim“ vjerovanjima, takozvanom „prareligijom“ iliti neka vrsta zoroastrizma ca bi značilo dualizam - borbu između dobra i zla. Kad su prvi Hrvati stupili nogon na Pag, verujem da su se bar malo parili kaj onaj Neil Armstrong na misecu - bar u onom trenu di skace okolo kaj mujen ili kaj da se je nabo na paške škrape... E sad kad su već došli vode di je na prvi pogled bilo vidljivo da su uvjeti života teški... ca bi mi rekli „vrag im ni da mira“ nego su stili ostat - ZAC. Vajda su shvatili da je vode bog odavno reka „laku noć“ – znali su da moraju upotrijebit sva stečena znanja iz odnosa prirode i covika ka su dotad imali i da nesmiju zajebat prostorni plan jer su znali da je predhodno veće misto Kissa pretrpila velu kalvariju. Ono uc su oni onda verovali našli su u prostoru na način na ki znanstvenici iznose u članku „PAŠKI SVETI TROKUT“ (ne radi se o „onom“ trokutu) ako vas zanima morete ga uzet vode: PAŠKI SVETI TROKUT.
Kako govoriju „utrđene su tri točke praslavenskog svetog prostora na Pagu“ a to su crikvica setog Vida, svetog Jurja (ne ugrad nego Jurjeva glavica) i Blažene Djevice Marije u Starome Gradu. Prema poganskom sakralnom trokutu polazište je tekuća voda – izvor (Pramajka – Mokoš, vjerovatno poput „mokro“) , gledajući nizvodno s njegove dene strane je stijena koja pripada bogu Velesu koji se povezivao sa zmijom/zmajem a s lijeve strane viši gorski vrh čije se ime može povezati sa staroslavenskim bogom Perunom – Gromovnikom ili Svantevidom.

Riječ je o slavenskoj inačici dramatičnoga sukoba između Reda i Nereda. Sile Reda predstavlja u slavenskoj predaji Gromovnik (*Perunъ), a sile Nereda Zmija (*Velesъ). Zmija narušava red, a Gromovnik ga pokušava ponovno uspostaviti. Jedan od motiva je priča kako se Zmija penje na vrh koji je Gromovnikovo mjesto, pa ju ovaj svojim gromovima bije u hrastovoj šumi (dubravi) i tjera natrag u njezin svijet uz vodu (ispod, preko vode). Srž motiva jest, da je gromovnik gore na vrhu gore/svjetskoga stabla, a zmija/ zmaj dolje ispod, u vodi/špilji i sl. Mislav Ježić je to rekao:

...središnji kult starih Slavena bio je, s jedne strane, kult nebeskoga gromovnika Peruna koji boravi u višnjim i suhim područjima ispunjenim vatrom ili suncem i, s druge, stočnoga boga Velesa, boga blaga, koji boravi u donjim i vlažnim prostorima. Oni su u opreci i dolaze u sukob, pri čem Veles uzimlje lik zmije, zmaja ili zvijeri, koja se može penjati i u viša područja, a Perun ga svojom strijelom ruši u donje prostore (Ježić 2006:53).


Nastaviću kad stignem...

Poganstvo (od lat.: paganus pagano; i pagus mjesto)

DEL DRUGI

Ma pogej ti vo, do jedna rječ u sebi ima PAG, ova jedna ima i ANUS a ova zadnja vajda znači i poganstvo i mjesto ili selo ca su nan oduvik sašivali. Ti jarca da pag-anus, sad kad san sta - odvuklo me ono ca se zove "misao" na aktualnu bandu, bemti!!! K-ANAL. Pa tu nešto smrdi sama rječ ti govori. Daj daj ne pini se odma... pag-anus – k-anal ma nima nikakve veze. To je neka druga štorija. Ma da... imaš pravo neka te ne brine kanal Pag-Košljun - neka te brinu kanali u glavama...

Nastaviću sutra....

Upoznaj svoju prošlost da bi upoznao sebe...

DEL PERVI ...da da to su geni nažalost od njih pobignut ne moremo. Geni prenosiju informaciju s kolena na koleno i novonastalim naraštajima daju obilježja svojih predaka – takvi smo a zac – jer su krivi „geni“. Međutim i geni su skloni promjenama jer da ni tako svi bi bili isti. Mislim da okruženje u kome živemo utječe na nas pa tako i na naše gene – pa di ja vo živem? Di živem poteže pitanja otkud sam doša i di gren... Pažani su Hrvati „vjerovatno“ južni slaveni ajd ne budi len pa Wikipedija ti je na nekoliko klikova pantaganom. Uz dosta nepoznanica i nekoliko teorija odkuda potječu i odkuda dolazi njihovo ime čitam daje... Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja, etnički prostor... Sveci zaštitnici hrvatskog naroda su Sveti Josip... kršćanstvo... a prije, Pag spada među jadranske otoke koji su najranije bili naseljeni Hrvatima. Imali su svoja vjerovanja prije nego ca su prihvatili Kršćanstvo. Voli bi znat kako su razmišljali judi ki su puno više živili u skladu s prirodom nego mi danas , ca su poštivali u ca su verovali... prije pokrštavanja, aha! POGANSTVO!

Poganstvo (od lat.: paganus pagano; i pagus mjesto) opisuje u vjeronauku kategoriju različitih oblika vjerovanja u bogove i prareligija. 

Eto nas tote, latinski koren besede morebit cakod govori...